Deutsche Welle o sastanku u Zagrebu: Weber želi promijeniti EU

Ukrajina, Venezuela, Grenland – globalno-politički izazovi za Europsku uniju golemi su. No 27 država članica samo se rijetko mogu usuglasiti oko zajedničkog smjera. Načelo jednoglasnosti često blokira Uniju u vanjskopolitičkim pitanjima. Sankcije protiv Iranske revolucionarne garde, uvedene u četvrtak, rijetka su iznimka, iako je Francuskoj i Španjolskoj trebalo dugo da ih podrže, piše Deutsche Welle.

Iznova se stvaraju skupine država koje pokušavaju dati odgovore na krize. Nedavno se sedam zemalja udružilo te je vojnom vježbom na Grenlandu poslalo poruku protiv želja Donalda Trumpa za aneksijom tog danskog otoka. E3 – Njemačka, Francuska i Velika Britanija –, Weimarski trokut ili „koalicija voljnih“ drugi su primjeri.

Weber želi promjene

No te konstelacije imaju svoje granice. Europa mora imati jedinstvenu vanjsku politiku, zatražio je ovoga tjedna predsjednik Europske pučke stranke Manfred Weber u intervjuu za Spiegel. U to bi, primjerice, spadalo ukidanje načela jednoglasnosti. Potreban je novi „ugovor o suverenitetu“ koji bi državama koje to žele omogućio snažniju zajedničku suradnju u vanjskoj i sigurnosnoj politici.

Po uzoru na Schengen i euro: tko želi sudjelovati, pridružuje se. „Time okrećemo stvar naopako“, rekao je Weber. „Tada Viktor Orbán u Mađarskoj ili Robert Fico u Slovačkoj više ne mogu držati EU kao taoca. Umjesto toga, oni će morati objašnjavati zašto odjednom stoje sami.“

Na ovom mjestu treba također spomenuti da su prošle godine neke države htjele uvesti oštre sankcije Izraelu zbog načina vođenja rata u Pojasu Gaze, no Njemačka se tome usprotivila. To je, primjerice, naišlo na nerazumijevanje u Francuskoj i Španjolskoj.

Na današnjem radnom sastanku Europske pučke stranke (EPP) u Zagrebu, među ostalima, sudjeluju predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, poljski premijer Donald Tusk i njemački kancelar Friedrich Merz. Osim obveznih tema gospodarskog rasta i smanjenja birokracije, tijekom večere trebala bi se održati „iskrena rasprava“ o Weberovim idejama. Primjerice, o spajanju predsjedništva Komisije i Europskog vijeća. Političar CSU-a govorio je i o jednom „europskom predsjedniku".

Dobronamjerni komentari liberala i socijaldemokrata

Talijansko-francuskom zastupniku u Europskom parlamentu Sandru Goziju u Weberovu prijedlogu nedostaje jedna važna komponenta: demokracija. Takav predsjednik ne bi trebao biti imenovan samo od strane šefova država i vlada EU-a, već bi trebao biti legitimiran izborima.

Kao državni tajnik za europske poslove u talijanskoj vladi Gozi je 2016. izradio prijedlog za transnacionalne europske izborne liste, koji je kasnije preuzeo francuski predsjednik Macron. To bi značilo da njemački birači više ne bi glasali za njemačku stranku, nego za odgovarajuće europske stranačke obitelji. One bi na prvo mjesto stavile vodećeg kandidata ili kandidatkinju.

Vodeći kandidat čija stranačka obitelj osvoji najviše glasova imao bi pravo na predsjedničku funkciju koju predlaže Weber. On ili ona ipak bi još uvijek morali dobiti potvrdu šefova država i vlada. Weber, primjerice, 2019. nije postao predsjednik Komisije jer ga je Macron spriječio.

Pravnici vide prednosti „europskog predsjednika"

Za Gozijev prijedlog, kaže stručnjak za europsko pravo Alberto Alemanno, ne bi bilo potrebno mijenjati europske ugovore. Pravnici iz Europskog vijeća prigovorili su na portalu Politico da je u ugovorima predviđena podjela između predsjedništva Komisije i Vijeća. Talijanski pravnik i mnogi drugi stručnjaci za europsko pravo tome proturječe.

Za Alemanna bi spajanje imalo više prednosti: pojednostavilo bi odlučivanje, dalo bi Europi veću vidljivost i bilo bi demokratičnije, smatra profesor na HEC Paris. Ipak, priznaje da je prijedlog uvijek iznova propadao u Europskom vijeću jer bi šefovi država i vlada izgubili moć. „Ali najkasnije je slučaj Grenlanda pokazao da se nešto mora promijeniti."

Voditelj delegacije SPD-a u Europskom parlamentu René Repasi također blagonaklono gleda na Weberov potez. „To je zapažen intervju koji dolazi u pravo vrijeme“, kaže zastupnik koji inače ne štedi kritike na račun predsjednika EPP-a.

Koliki utjecaj Weber ima na šefove vlada iz EPP-a?

Važno je, međutim, da se EPP ne zadrži samo na riječima, nego i da djeluje. Posljednjih godina upravo su vrhovi EPP-a blokirali sve promjene, kaže Repasi. Također je zanimljivo pitanje, dodaje socijaldemokrat, koja bi institucija tada imala prevlast – Komisija ili Vijeće. Bi li se takav europski predsjednik više orijentirao prema nadnacionalnoj Komisiji ili prema šefovima država i vlada?

Nije bez razloga, kaže stručnjak za europsko pravo Repasi, to što se u mnogim demokracijama zadaće dijele: „Ono što Weber predlaže jest spajanje funkcije saveznog predsjednika i saveznog kancelara u jednu. To bi moglo ispasti i pogoršanje pod krinkom poboljšanja.“

U prvom redu se treba temeljiti na spoznaji da se više ne može oslanjati na načelo jednoglasnosti, ističe Repasi. Novi ugovor, kakav Weber zahtijeva, bi doduše otvorio mnoga pravna pitanja, kaže ovaj stručnjak i dodaje kako je ipak najvažnije da postoji politička volja. I Gozi se nada: „Ako Weber to misli ozbiljno i ako zaista ima utjecaj u Europskoj pučkoj stranci, onda zajedno možemo iskoristiti ovu priliku!“

Vidjet ćemo kako će proteći iskrena rasprava na večeri u Zagrebu, piše Deutsche Welle. Za sada je njemački kancelar što se tiče Weberovih prijedloga - suzdržan.